Autor: Dr. sc. Silvija Rakočević dr. vet. med.
Mnogi vlasnici ove godine imaju velikih problema s invazijom buha , kako na svom kućnom ljubimcu, tako i u stanu. Nikad nisam razmišljala o tome koliko brige može zadati takav mali, tvrdokorni parazit. Tek kada sam slušala predavanje o buhama jednog eminentnog stručnjaka, parazitologa, shvatila sam koliko je bitno poznavanje biologije tog parazita. Ove godine su klima i vlaga jako pogodovali razvoju buha.
Buhe su paraziti koji žive na koži i dlaci naših kućnih ljubimaca /psi , mačke, kunići, zamorci, hrčci/. Hrane se tako da sišu krv životinje na kojoj žive. To su mali smeđi insekti koji se najbolje snalaze na temperaturi od 15-35 stupnjeva i vlazi od 75-85 % . Psi se najčešće invadiraju buhama preko kontakta s drugim psima ili u kontaktu s okolinom koja je puna buha.
„Buhe nemaju krila i ne mogu letjeti“
One imaju jake stražnje noge i vrlo lako mogu skakati s jednog psa na drugog.
Ubod buhe može izazvati jaki svrbež zbog alergije na slinu buhe, tako da se jače osjetljive životinje mogu jako češati, gristi, gubiti dlaku na mnogim mjestima na tijelu. Takva koža može biti crvena, zadebljala, posuta mnogim krastama i nekada se može razviti i sekundarna bakterijska infekcija. Vrlo često ćemo na koži životinje naći izmet buha koji izgleda kao mljeveni papar, najčešće u sakralnoj regiji i korijenu repa.
Mi veterinari znamo koliko muka buhe mogu zadavati psima, a posebno i njihovim vlasnicima. Kada jednom buhe uđu u stan ili kuću gdje životinja živi, praktički ih se ne možemo riješiti. Da bi shvatili i razumjeli zašto je to tako, moramo opisati njihov životni ciklus. Stadiji u razvoju buhe su: jaja, larve, kukuljice i odrasle buhe. Trajanje razvojnog ciklusa buhe ovisiti će o temperaturi i vlažnosti okoline, te o mogućnosti da što prije dođe do svog nosioca. Odrasla buha-ženka živi nekoliko tjedana na životinji. Kroz to vrijeme će sisati krv životinje dva do tri puta i izleći oko 20-30 jaja svaki dan. Znači da jedna buha u svom životu može izleći nekoliko stotina jaja. Ta jaja padaju sa životinje na pod, tepihe, krevete, zapravo svugdje gdje životinja obitava. Jaja se dalje razvijaju u larvu na mjestu gdje su pala i one se hrane organskom materijom, a to su mrtve stanice kože ili izmet odraslih buha koji je bogat probavljenom krvi. Larve se dva puta presvlače i razvijaju u kukuljicu. One mogu dugo vremena preživjeti u okolini životinje i njihov daljnji razvoj u odraslu buhu nastupiti će onda, kada osjete u svojoj blizini temperaturu tijela nekog nosioca /najčešće životinju/, zatim njene vibracije kako se životinja kreće i izdahnuti ugljični dioksid. Tada iz kukuljice vrlo brzo skidanjem opne nastaje odrasla buha koja skače na svog nosioca. Kada su najoptimalniji uvjeti, taj cijeli razvoj do odrasle buhe može trajati 14 dana, a u lošim uvjetima temperature i vlage i do 140 dana.
Poznavajući taj životni ciklus, dolazimo do zaključka da se protiv buha moramo boriti kako na životinji, tako i u njenoj okolini. Postoje mnoga sredstva koja se upotrebljavaju u borbi protiv buha. Ali u pravilu bi ih mogli podijeliti u repelente i insekticide. U repelente spadaju ogrlice, šamponi, pjene, prašci, puderi. Repelenti djeluju na principu, da kada buha osjeti miris tvari iz preparata, možda se neće niti uhvatiti za životinju. Međutim, nekada se jako gladna buha može tada doći hraniti na nekog drugog nosioca u kući, možda i čovjeka.
Insekticidi /paraziticidi/ u koje spadaju razni sprejevi i spot-on preparati, ili se prskaju po koži cijelog tijela ili se apliciraju na jedno ili više mjesta u obliku manje količine tekućine, što ovisi o veličini životinje. Aktivna tvar iz repelenta se apsorbira u kožu i u masne stanice životinje. Kada odrasla buha upikne životinju i počne sisati krv , usisati će i kemikaliju koja će ubiti buhu. Obično su repelenti u našoj komercijalnoj prodaji , kombinacija koja djeluje protiv buha i krpelja. Neki preparati još djeluju protiv komaraca, protiv glista i protiv ušnih parazita.
Vrlo teško ćemo se u okolini životinje efikasno boriti protiv svih nabrojenih stadija buha. Pranje i špricanje različitim sredstvima po namještaju, parketima, podovima i krevetima ne daje neke dobre i konačne rezultate. Usisavanje jakim usisavačima i pranje, također nije u konačnici efikasno. Pogotovo ako znamo da stadij kukuljice ostaje i više godina u našim parketima i namještaju.
Naša iskustva govore da je najbolji način tretiranje životinje repelentima kroz jedan duži period jednom mjesečno, kako bi ubili cijelu populaciju buha , a u isto vrijeme radili dezinsekciju u stanu ili kući na način, da se dobro tretira cijeli prostor za stanovanje. Za to su odgovorne stručne osobe iz službe DDD /dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija/. Takva sredstva nisu opasna za ljude i životinje.
Objavljeno na: http://veterina.com.hr/objave/?p=399